Članci okupljeni u ovoj rubrici predstavljaju, problematiziraju, obrađuju i aktualiziraju pitanja koja proizlaze iz složenoga odnosa koji se odvija na relaciji čovjek – životinja. Prirodu, značaj i ulogu ovoga odnosa propituje znanstvena disciplina umnogome zastupljene na brojnim inozemnim sveučilištima koja pokreću studijske programe, katedre i odsjeke upravo iz područja zoologije, kulturne animalistike, odnosno iz područja tzv. human-animal studies. Cilj je ovih programa okupiti niz stručnjaka iz različitih područja znanosti (filozofija, povijest, kulturologija, filologija, teologija, sociologija, etologija, psihologija, psihijatrija, veterina, biologija itd.) kako bi se iz različitih očišta sagledao problem pozicije životinje u čovjekovoj povijesti, odnosno u suvremenom svijetu i kulturi. Prisjetimo li se tek ovlaš brojnih mislitelja koji su oblikovali zapadnoeuropski kulturni milje (spomenimo primjerice Aristotela, Rousseaua, Darwina, Goethea, Freuda, Junga, Foucualta, Derridaa), moramo se prisjetiti i činjenice kako su svi oni nastojeći prodrijeti što dublje u svijet prirode i životinja zapravo nastojali shvatiti prirodu i bit čovjeka.

Životinje su aktivni sudionici čovjekova života i djelovanja, zauzimaju značajnu ulogu ne samo u našoj mitskoj i religijskoj svijesti, nego su i sastavnim dijelom svih ljudskih manifestacija života. Životinje su dijelom čovjekove podsvijesti, dijelom su jezika, umjetničkoga posredovanja, važan su društveni, politički, ekološki, uopće kulturološki čimbenik. Njihov je utjecaj toliko značajan da upravo simbioza životinja-čovjek aktualizira vječno filozofsko pitanje: što je zapravo čovjek? Što je čovjek u odnosu na sebe, na drugog čovjeka, što je čovjek u odnosu na životinju? Sjetimo li se kako nas je još Aristotel vidio upravo kao političku životinju, postajemo svjesni važnosti ove teme, danas možda više nego ikada. Jer, život životinja gotovo je nemoguće odvojiti od našega; istodobno su i biološka i kulturna bića, prisutne su u svim medijima (film, knjiga, televizija, radio, internet), umjetnostima, kao i u propagandnim porukama. Potrebno je, dakle, osvijestiti njihovu prisutnost, ukazati na njihovu važnost i pristupiti revalorizaciji i reinterpretaciji povijesti (i povijesti kulture) upravo iz ovih pozicija.

Sukladno navedenom, cilj je aktualizirati područje kulturalne animalistike te pozvati na razmišljanje upravo u tom smjeru. Jedan od, vjerujemo, dobrih načina je i predstavljanje i propitivanje djela (književnih, filmskih) i medija, a u kojima se životinje pojavljuju bilo kao protagonisti, bilo kao simboli posredstvom kojih se aktualiziraju različite teme i problemi.

Cilj nam je potaknuti pozitivni i konstruktivni dijalog kojim ćemo doprinijeti popularizaciji navedenih tema i u našem okruženju.